Većina nakita se ukrašava plemenitim metalima i vrednim draguljima koji su pronađeni u utrobi Zemlje. Ali biseri su drugačiji jer su nastali unutar živih bića – mekušaca. Cenjeni su kao i drago kamenje, a vrednost im daje način na koji se stvaraju.

Kako nastaju biseri?

Bisere mogu da prave ostrige, dagnje i školjke. Ljuske ovih mekušaca su sačinjene od dva dela, odnosno zaliska spojena ligamentom. Ovaj elastični ligament obično drži zaliske otvorenim kako bi školjka mogla da jede. Kada u unutrašnjost školjke upadne neka strana materija, kao na primer zrno peska, ona ne može da ga izbaci, već mora da se odbrani na sebi svojstven način. Pošto je telo ovih mekušaca izuzetno nežno, da bi se zaštitilo, ono luči tečnost kojom oblaže unutrašnjost svoje ljušture. Kada u školjku upadne zrno peska, ovi mekušci izlučuju sloj po sloj sedefa, i tako oblažući zrno peska, štite svoje tkivo. Tako nastaje biser – sjajna kreacija koju proizvodi mekušac.

Od čega je sastavljen biser?

Biser je napravljen od sedefa koji se sastoji od kalcijum karbonata. Ovo je sastav sličan kredi. Ljuštura ostriga i drugih mekušaca je sastavljena od istog materijala kao i biser. Biser se, kao i ljuštura, sastoji od 80 do 92% kalcijum karbonata i u njegovom primarnom obliku se zove agronit. Sastoji se i od sekundarne forme kalcijum karbonata – kalcita i vode.

Da li su svi biseri nastali prirodnim putem?

Čovek je pronašao način kako da uzgaja bisere. Ubacivanjem zrna peska u školjke čovek „pomaže“ školjkama da stvore bisere. Nakon nekoliko godina iz školjki se vade biseri. Ovi kultivisani biseri se takođe svrstavaju u prirodne i smatra se da su istog kvaliteta. Kultivisani biseri su jeftiniji jer nisu retki kao prirodni biseri.

Zanimljivosti o biserima

  • Većina bisera koje vidimo u draguljarnicama su lepo zaobljeni. Međutim, ne ispadaju svi biseri tako dobro. Neki biseri imaju neujednačen oblik. Osim okruglih, biseri u obliku suze, koji su veoma retki, takođe imaju veliku vrednost.
  • U slatkovodnim jezerima u Kini uzgajaju se dagnje. Biseri nastali iz njih mogu po obliku biti okrugli, ovalni ili oblika pirinča. Mogu biti u pastelnim nijansama bele, crne, roze i u boji breskve.
  • Biseri simbolizuju sve – od mudrosti i bogatstva, do čistote i tuge. Kraljica Elizabeta II je nosila ogrlicu od bisera kao uspomenu na svog oca, dok je kraljica Viktorija biserima žalila smrt svog supruga.
  • Biseri koji se uzgajaju u morskim školjkama u Japanu i Kini poznati su po jedinstvenom sjaju i lepoti. Nazivaju se akova biseri i veličine su od 5 do 11 milimetara. Boje ovih bisera su pastelne i mogu biti krem, bele, roze, zlatne, pa i sivoplave boje.
  • Najveći biser na svetu je nađen na Filipinima 1934. godine. Nazvan je Lao-Cea, težak je 6,37 kg, a vrednost mu je procenjena više od 30 miliona američkih dolara.
  • Najskuplji biseri na tržištu su južnomorski biseri nastali iz velikih školjki. Ovi biseri su okrugli i glatki i dosežu veličinu od 11 do 20 milimetara. Mogu biti krem, zlatni ili crni sa srebrnim tonovima.
Oceni tekst
0Sviđa mi se0Ne sviđa mi se0Volim0Haha0Vau!

O nama