Stojiš u redu ispred banke, bacaš letimičan pogled na sat. Osoba iza tebe u redu te pita za vreme. Zbunjeno gledaš i shvataš da se ne sećaš koliko je sati iako je prošlo samo 2 sekunde od prethodne provere. Ponovo gledaš na sat i tek nakon toga možeš da pružiš traženu informaciju.

Da li ovakav scenario zvuči poznato? Ukoliko se i tebi dešava da tražiš neku informaciju da bi samo trenutak kasnije ona nestala iz tvog uma, onda si i ti žrtva “gugl efekta”.

Šta je efekat gugla?

Google efekat ili digitalna amnezija, je zanimljiv fenomen prema kom se lako dostupne informacije teže i lošije pamte u odnosu na one koje iziskuju više napora da se dođe do njih.
Ova pojava je nazvana po “Google” pretraživaču, koji nam olakšava pristup širokom spektru informacija. Međutim, nije samo “Google” krivac za ovaj fenomen, već i svi ostali tehnološki uređaji, aplikacije i sajtovi koji su nas razmazili jer više ne moramo da pamtimo toliko stvari kao što smo nekada ranije.

Primeri lako dostupnih informacija koje se brzo zaboravljaju su:

  • Činjenice dostupne u online enciklopedijama kao što je Wikipedia
  • Naslovi vesti prikazanih u mobilnim aplikacijama
  • Brojevi telefona sačuvani u adresaru mobilnih telefona
  • Datumi i rođendani sačuvani u online kalendarima

Naučni dokazi za ovaj efekat gugla doneti su nakon niza istraživačkih studija.
Jedan od eksperimenata zahtevao je od učesnika da pročitaju i zapišu 40 opštepoznatih činjenica poput “nojevo oko je veće od njegovog mozga”. Dok je polovini učesnika bilo rečeno da će sve ove činjenice biti sačuvane na računaru, druga polovina učesnika je mislila da će one biti odmah izbrisane.
Svi učesnici su zatim radili test pamćenja koji je pokazao da je druga grupa, odnosno oni kojima je rečeno da se ne oslanjaju na svoje računare za čuvanje tih podataka, po rezultatima nadmašila grupu kojoj je rečeno da će podaci biti sačuvani na računaru.
Jasno je da učesnici prve grupe nisu osetili potrebu da upamte ove trivijalne podatke jer su se oslonili na mogućnost da će moći da ih pogledaju na računaru onda kada im to bude bilo potrebno.

Drugo istraživanje je pokazalo da se efekat gugla može primeniti i na informacije u obliku slika. Studija je obuhvatila dve grupe učesnika koji su išli u obilazak muzeja. Jednoj grupi je bilo dozvoljeno da fotografiše eksponate u muzeju, dok je druga grupa šetala kroz muzej bez mogućnosti da bilo kako uslika ili snimi svoje iskustvo.
Nakon obilaska, svi učesnici su bili podvrgnuti testu pamćenja u vezi sa predmetima na koje su naišli tokom obilaska muzeja. Grupa koja je “digitalno memorisala” tj. pravila fotografije, prisetila se daleko manje detalja u odnosu na grupu bez kamera i fotoaparata.
Stoga se čini da upotreba fotografija kao pomoć pri pamćenju može uticati na naša iskustva o svetu koji nas okružuje.

Da li efekat gugla umanjuje naše životno iskustvo?

Na neki način, ova pojava je adaptivni mehanizam koji sprečava zatrpavanje našeg mozga nepotrebnim informacijama. Na kraju krajeva, zašto bismo se mučili da upamtimo komplikovane činjenice, brojeve ili datume kada se možemo osloniti na pouzdan telefon ili računar?
Može li se onda reći da nam efekat gugla pomaže da odredimo prioritet informacija koje zaista vredi upamtiti? Neki naučnici se slažu sa ovom izjavom i ističu da se zapravo razvijamo kako bismo bili efikasniji u svom kompjuterizovanom okruženju. Drugi, međutim, ukazuju na različite rizike koje nosi naše preterano oslanjanje na Google i srodnu tehnologiju.

Rizik: Zavisnost od tehnologije
Preduslov za oslanjanje na tehnološka sredstva kao pomoć pri pamćenju je njihova stalna dostupnost. Zbog toga, ljudi osećaju potrebu da budu stalno povezani sa svojim mobilnim uređajima. S druge strane, ovaj osećaj vezanosti može doprineti osećanju stresa i anksioznosti.
Štaviše, zavisnost od tehnologije može imati i druge negativne posledice. Neki ljudi se oslanjaju na svoje gedžete u tolikoj meri, da bi neočekivani pad softvera mogao nepovratno da uništi godinama prikupljane informacije i znanja. Drugi možda čuvaju osetljive podatke ili tajne lozinke u svojim računarima bez prepoznavanja opštih rizika koji se odnose na bezbednost u online okruženju.

Rizik: Propuštanje doživljavanja potpunog životnog iskustva
Drugi rizik se odnosi na mogućnost da efekat gugla umanji kvalitet našeg života. Bacanje samo letimičnog pogleda umesto svesno upamćivanje može dovesti do toga da nam promaknu sitni detalji koji su sadržani u celoj poruci ili delu informacije.

Prevazilaženje Google efekta

S obzirom na to kakve rizike nosi sa sobom prekomerno oslanjanje na lako dostupne informacije, možda bi trebalo da se pozabavimo sa ovim problemom i pokušamo da smanjimo zavisnost. Tri jednostavne strategije nam mogu poboljšati kratkoročno pamćenje u ovom modernom dobu tehnologije.

Svesno pristupanje informacijama
Ukoliko se potrudimo da aktivno isključimo “autopilota” i svesno uložimo napor prilikom traženja novih informacija to može značajno poboljšati pamćenje. Ova strategija se povezuje sa pojmom svesnosti i srodnim joga vežbama, čiji je cilj povećanje mentalnog prisustva ovde i sada. To uključuje posvećivanje pune pažnje informacijama koje trenutno obrađujemo i smanjuje uticaj ometanja, na primer prilikom multitaskinga.

Ručno pisanje beleški
Druga strategija je pravljenje fizičkih beleški. Pod tim se ne misli na štampanje neke stranice sa Wikipedije već staromodno pisanje beleški uz pomoć olovke i papira. Proces sinteze informacija i ispisavanja reči primorava um da se uključi i uspori, doprinoseći tako dubljim nivoima obrade informacija i poboljšanju pamćenja.

Ostavljanje gedžeta kod kuće
Poslednji, naizgled jednostavan savet, jeste da se smanji upotreba tehnoloških uređaja, kao što su telefoni, kamere i računari. Ako su nam naši tehnički pomoćnici nedostupni, onda nećemo imati drugi izbor nego da se oslonimo na sebe i pokušamo da zadržimo što više znanja i informacija u svom sećanju.

Sledeći put kada posegneš za svojim telefonom da uslikaš zalazak sunca, da snimiš svog psa ili mačku kako slatko spava na svom jastučetu, ili da uslikaš zanimljiv obrok koji jedeš u restoranu – zastani malo, odloži mobilni telefon i pokušaj da uživaš u trenutku dok traje. Potrudi se da primetiš sitne detalje oko sebe koje taj trenutak čine zanimljivim i pokušaj da upamtiš trenutni osećaj umesto da ga zatrpaš u memoriju telefona.

Oceni tekst
1Sviđa mi se0Ne sviđa mi se0Volim0Haha0Vau!

O nama