Pilates (metod pilates) je sistem fizičkih vežbi koji razvija mišićnu snagu i fleksibilnost zglobova. Ovaj metod vežbanja je osmislio i razvio Jozef Pilates početkom 20. veka.
Ako želimo da poboljšamo zdravlje i opštu pokretljivost tela, razvijemo i jačamo srčani mišić, da izdužimo telo, popravimo posturu i funkcionalnost tela onda je pilates najbolje rešenje. Ove vežbe se sastoje iz laganih pokreta koji ne zamaraju, ali ipak pomeraju prag izdržljivosti, a njihovim pravilnim izvođenjem možemo ispraviti poremećaj ravnoteže, loše držanje i da ojačamo unutrašnju stabilnost.

Pilates vežbe su od velikog značaja za preventivu bolova u leđima, one jačaju unutrašnje mišiće trupa i na taj način se ublažavaju bolovi. Laganim pokretima aktiviraju se duboko smešteni mišići karlice i trbuha i tako se jača muskulatura trupa koja služi kao oslonac kičmenog stuba. Ojačani mišići drže kičmeni stub i na taj način se sprečavaju bolovi u leđima.
Vežbe se izvode na strunjači i na spravama koje je Jozef Pilates dizajnirao, a od rekvizita za vežbanje koriste se velika i mala lopta, kao i palica. Izvođenje pilates vežbi se preporučuje kod bolesti reume i svih bolesti vezanih za kosti, kod obolelih od išijasa i kod osoba koje imaju bolove u leđima.

Organizacija i izvođenje vežbi pilates metoda se temelji na devet načela:
- Koncentracija – usmeravanje uma na ono što radi telo.
Treba da budemo potpuno prisutni u svom telu i svesni izvođenja vežbi od početka do kraja; - Kontrola – negovanje koordinacije uma i tela.
Svesnom koncentracijom prilikom izvođenja vežbi postižemo da pokret ne bude nepromišljen i slučajan, već stvaramo kontrolu nad pokretom. Koncentrišemo se na duboke mišiće-držače koji su bitni za održavanje tela u ravnoteži; - Centriranje – rad na unutrašnjoj stabilnosti ili pojasu snage.
Svaki pokret prilikom izvođenja vežbi počinje iz centra i pruža se prema spolja. Stabilizacijom dubokih kratkih mišića oko kičme i dubokih trbušnih mišića postiže se delotvoran pokret; - Disanje – grudno (dijafragmalno) disanje.
Udisanje ispunjava telo i podstiče pokret. Prilikom udisanja kroz nos rebra se šire, a kod izdisanja na usta stomak se uvuče a rebra skupe. Tehnika disanja koja se primenjuje u pilatesu dopire do dubokih mišića; - Usklađivanje pravilnog držanja (položaji) – treba da budemo svesni položaja delova tela u prostoru.
Ako jedan mišić ili kost nisu u skladu sa ostalim mišićima i kostima u telu, tada to utiče na celo telo i utiče na pravilnost pokreta; - Sled – polagano i skladno kretanje;
- Preciznost – promišljeni, jednostavni i dobro odmereni pokreti;
- Izdržljivost – kad vežbač postane spreman treba progresivno da povećava intenzitet vežbanja kako bi razvio izdržljivost. Tako se postiže izdržljivost stabilizujućih mišića;
- Opuštanje – ključ zdravlja tela i uma.
Ko je Jozef Pilates?
Jozef Pilates (1880-1967) je Nemac grčkog porekla koji je osmislio pilates metod vežbanja. Kao dete je bio bolešljiv i slabo razvijen, a patio je od reumatske groznice i astme, disao je hrapavo. Zbog bolesti bio je čak i prikovan za krevet. Da bi poboljšao zdravlje naterao je samog sebe da se bavi telesnim aktivnostima. Bio je talentovan za gimnastiku, ali je povremeno morao da prestane da se bavi njome. Eksperimentisao je sa kontrolom mišića i naučio kako da izvodi delotvorne pokrete.

Zbog astme mu je bila smanjena sposobnost izdisaja, te je vežbao disanje i otkrio da se tajna pravilnog disanja krije u dijafragmi. Njegovo otkriće ovog načina disanja prilikom vežbanja će kasnije postati čuveno i primenjivaće je sportisti, plesači, fizioterapeuti. Pored gimnastike, mladi Jozef naučio je da skija, roni i boksuje.
U Englesku se preselio 1912. godine gde je radio kao bokser i nastupao u cirkusu. Detektive Skotland Jarda je podučavao samoodbrani. Na početku Prvog svetskog rada bio je zatvoren u logor. Tamo je osmislio čitav splet vežbi. Vežbao je gotovo nepokretne ranjenike i osposobljavao ih za život. Godine 1918. u Engleskoj je izbila epidemija gripa koja je odnela mnoge živote, ali nijedan polaznik gimnastičke škole Jozefa Pilatesa se nije razboleo. Nakon rata vratio se u Nemačku, a 1926. godine je otišao u Njujork i sa suprugom Klarom otvorio studio.
